Grbovi baljanskih gradonačelnika i plemića
28. 05. u 19 h
Grbovi su nastali iz potrebe raspoznavanja svojih prijatelja, ali i neprijatelja u bitkama. Kako su se
ratnici sve više štitili oklopima, postajali su sve više neprepoznatljiviji. Najjednostavnije je bilo označiti
štit, kao najvidljiviji dio opreme.
Heraldika ili grboslovlje je pomoćna povijesna znanost. Bavi se postankom, razvojem, tumačenjem
starih i izradom novih grbova. Nastala je nakon bogatog razvoja grbova krajem XI. stoljeća, kako bi taj
razvoj mogla pratiti i sistematizirati. Prve grbove u Europu su na svojim štitovima donijeli križari iz 1. Križarskog pohoda 1099. godine, a štitovi su bili označeni upravo iz gore navedenog razloga. Postupno postaju njihovi trajni simboli, a
zatim nasljedni simboli njihovih potomaka. Do početka XIII. stoljeća pravo nošenja grba su imali
vladari, ali i plemići. Postupno su svoje grbove počeli isticati gradovi, crkvene vlasti, a krajem XIII.
stoljeća i građani. Nasljednici su mijenjali grbove, pa tako gotovo za svaki grb postoji inačica
dodavanjem simbola, mijenjanjem boja i sl. Heraldika ima svoj vlastiti rječnik, svoja vlastita pravila i boje. Jedno od pravila je interpretacija: grb se uvijek čita od desne strane grba i to od strane onoga koji ga nosi. Interpretacija grba mora biti jednoznačna, kako bi se na temelju tog opisa mogao kreirati isti grb. Boje su točno određene: četiri
boje crvena, plava, zelena i crna i dva metala zlato (žuta) i srebro (bijela).
Umjetnik Luka Jereb donosi povijesni pregled grbova baljanskih načelnika i plemićkih obitelji u do sad neviđenoj izložbi koju prati i katalog.
Pozivamo vas stoga u srijedu, 28. svibnja u Galeriju Ulika, u 19 h, na otvorenje ove izuzetno zanimljive izložbe.
